Iz seminarskih radova naših učenika....

"Narodi stare Grčke nisu osnivali zajedničku državu u kojoj bi se svi udružili, nego su umjesto toga forma države bili polisi, odnosno gradovi-države. Bilo ih je na stotine, svaki od njih na manjem ili većem teritoriju. Primjerice, poznati grčki polis Sparta imao je oko  8400 kilometara kvadratnih u vrijeme najveće moći, a Atena oko 2650 kilometara kvadratnih. Svaki polis određivao je svoja pravila. Pretpostavlja se da su polisi nastali jer su ljudi željeli zadovoljiti sve svoje potrebe (suživot s drugima i život na uređen način). O tome govori i poznata Protagorina poslovica: "Čovjek je mjerilo svih stvari.", što znači da je čovjek u centru svega i da je sve rađeno po njegovoj mjeri."

Leticija Krklec, seminarski rad na temu "Grčki polis - urbanizam i društvena struktura"

 

"Po uzoru na grčku mitologiju u njihove bogove nastaje rimska mitologija i bogovi. Rimljani su preuzeli veliku većinu bogova od Grka, ali mijenjaju imena velikom dijelu bogova. Grčka je pridavala veliku važnost svojim bogovima. Što god nije bilo objašnjivo nekom prirodnom pojavom (a još u to vrijeme nije bila bilo često objašnjavati nešto pomoću znanosti i prirode), Grci bi to objašnjavali kao djelovanje nekog boga, te su sve što se događalo pripisivali nekom bogu. Tri najvažnija grčka boga su Zeus, Hera i Atena, te oni žive na Olimpu."
Sara Kirić, seminarski rad na temu "Grčka mitologija - bogovi, najpoznatije priče"

 

"Osnovna razlika između današnjih knjižnica i tadašnjih je da se u današnjim knjižnicama knjige posuđuju i vraćaju, a u tadašnjim knjižnicama se dolazilo u knjižnicu da se čita, tada se nije posuđivalo i nije bilo knjiga već svitci.

Kada se ulazilo u knjižnicu prvo što se moglo vidjeti je ulaz u dvorište. Dvorište je bilo jedno od važnijih mjesta u knjižnici zato što su se u dvorištu knjižnice održavala predavanja, vodile su se rasprave i moglo se je čitati.

Na dužim stranama dvorišta, iza trijema, izmjenjuju se polukružne i pravokutne apside s klupama za sjedenje gdje su posjetitelji mogli čitati, odmarati ili razgovarati. Na drugom kraju dvorišta, suprotno od ulaza, nalazi se ulaz u zgradu knjižnice gdje su se čuvali spisi u nišama."

Nikola Brezovec, seminarski rad na temu Hadrijanova knjižnica u Ateni